Europski mediji: SAD učvršćuje dominaciju u Hrvatskoj i na Balkanu

Hrvatska je u srijedu potpisala sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o jačanju širenja plinovoda i energetske infrastrukture diljem Balkana, što bi zemlju moglo vezati uz dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima i ugroziti energetske i klimatske ciljeve Europske unije, piše Euronews.

Sporazum, potpisan u Dubrovniku od strane američkog ministra energetike Chrisa Wrighta i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, dolazi u trenutku kada Zagreb postupno ukida rusku naftu i plin u skladu s pravilima EU-a koja zahtijevaju smanjenje ovisnosti o Moskvi nakon što je Rusija instrumentalizirala energiju nakon rata u Ukrajini.

U sklopu tog zaokreta, Hrvatska je uložila u plutajući LNG terminal na otoku Krku, otvoren 2021., koji opskrbljuje Zagreb i zemlje jugoistočne Europe poput Italije, Bosne i Srbije.

Američki ministar energetike Wright nazvao je novi sporazum „novom erom suradnje” između administracije američkog predsjednika Trumpa i zemalja srednje i istočne Europe.

„Ova partnerstva temelje se na našoj zajedničkoj podršci politici povećanja energije — više radnih mjesta, više prilika i više ulaganja. Sve to potvrđuju milijarde dolara vrijedni ugovori potpisani danas”, rekao je Wright, dodajući da će države koje provode „razumne energetske politike” imati „iznimno svijetlu budućnost”.

No kritičari američkih ulaganja u LNG terminal na Krku upozoravaju na ekološke rizike za Jadran, nedostatak transparentnosti u planiranju te zabrinutost zbog dugoročne ekonomske isplativosti projekta i rizika od neiskorištene imovine. Također ističu da bi izgradnja mogla trajati najmanje deset godina.

SAD učvršćuje dominaciju u Hrvatskoj i na Balkanu

Plenković je istaknuo da američka ulaganja u energetsku infrastrukturu u Hrvatskoj dolaze uz već postojećih 67 % LNG-a koji Zagreb uvozi iz SAD-a, kako za domaću potrošnju tako i za druge operatere u regiji.

„Diversificirali smo izvore opskrbe plinom i naftom za zemlje srednje i istočne Europe, što je bila strateška odluka koja je potpuno promijenila prethodnu situaciju potpune ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima”, rekao je Plenković u intervjuu 29. travnja.

Hrvatski premijer, piše Euronews, opravdao je odluku o sklapanju sporazuma sa SAD-om potrebom da se „osigura energetska sigurnost i neovisnost”, navodeći aktualne geopolitičke poremećaje zbog rata protiv Irana i učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca.

Nova plinska veza Hrvatska–Bosna

Zagreb je također postigao dogovor s Bosnom o izgradnji dugo planiranog plinovoda Južna interkonekcija. Sporazum, postignut na marginama summita Inicijative triju mora u Dubrovniku, dužnosnici predstavljaju kao iskorak koji bi mogao smanjiti dugogodišnju ovisnost Bosne o ruskom plinu.

Planirani plinovod povezivao bi Bosnu s hrvatskom plinskom mrežom i, što je ključno, s LNG terminalom na otoku Krku. Očekuje se da će projekt ojačati integraciju Bosne u europske energetske mreže, poboljšati stabilnost opskrbe i potencijalno privući dodatna infrastrukturna ulaganja.

Ipak, razmjer projekta, čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu eura, potaknuo je pitanja o dugoročnoj isplativosti, osobito dok Europa ubrzava prijelaz na obnovljive izvore energije.

Sporazum je također razotkrio napetosti s Bruxellesom, budući da su dužnosnici EU-a izrazili zabrinutost da bi pojedini elementi dogovora — uključujući istaknutu ulogu ne-europskog investitora — mogli biti u suprotnosti s pravilima EU tržišta i zakomplicirati put Bosne prema pristupanju.

Ekološki problemi

U međuvremenu, piše Euronews, okolišne organizacije upozoravaju da takva velika ulaganja u plin riskiraju učvršćivanje ovisnosti o fosilnim gorivima u trenutku kada Unija nastoji dekarbonizirati gospodarstvo.

U zajedničkoj izjavi koju su predvodili Aarhus Center i nevladina organizacija CEE Bankwatch Network, navodi se da se vlade zapadnog Balkana potiče na širenje plinske infrastrukture, uključujući prekogranične interkonektore, LNG terminale i plinske elektrane.

Takav razvoj događaja, tvrde, zaključao bi regiju u veću potrošnju fosilnih goriva, povećao ovisnost o uvozu energije i pogoršao onečišćenje okoliša.

„Usred još jedne krize fosilnih goriva, nevjerojatno je da vlade i dalje planiraju nove plinovode i elektrane. Oni bi koštali milijarde, čak i prije troškova samog plina, i vjerojatno bi završili kao neiskorištena imovina ili bi bili snažno subvencionirani novcem poreznih obveznika”, rekla je Pippa Gallop, kampanjerka u CEE Bankwatch Networku.